top of page

Ishrana protiv karcinoma

  • BRANIMIR NESTOROVIĆ
  • Jan 8, 2018
  • 3 min read

Do 2035. godine 24 miliona ljudi u svetu će godišnje obolevati od karcinoma. Porast ovih bolesnika ukazuje na ono što ja smatram, da sadašnji način života i ishrane (bogat energijom u obliku fruktoze i masti), uz višak stresa i smanjenu fizičku aktivnost (uz sve ostale prateće faktore, kao što je zračenje električnih aparata i hemiju) prevazilazi sposobnosti kompenzacije tela. Jedna grupa ćelija (koju nazivamo karcinom), diže pobunu protiv takvog načina života (ili produženog samoubistva).

Danas se pokazalo da odredjene namirnice poseduju izuzetan kapacitet u suzbijanju nastanka karcinoma (bilo u prevenciji i u toku lečenja).


Alkalna hrana


Hrana koja stvara kisele radikale pojačava sklonost ka širenju tumora. pH organizma je inače blago alkalan (ispod 7,4). Trebalo bi uzimati od ukupnih kalorijskih 80% alkalnu hranu (sveže voće i povrće, orašaste plodove, leguminoze, semena).


Voće: razne vrste bobičavog voća (borovnice, maline, kupine itd), jabuke, kajsije, jabuke, avokado, banane, limun, urme. Posebno alkalne su dinje i limun (kiselina boja dolazi od limunske kiseline).


Povrće: Artičoke, asparagus, cvekla, brokoli, kelj, kupus, šargarepa, celer, krastavci, djumbir, luk, spanać, paradajz.


Integralne žitarice: Ovas, raž, pirinač.


Leguminoze/orašasti plodovi: Lešnici i orasi, soja, grašak.


Seme: Alfalfa, čia, susam.


Krucifere


Više puta sam pominjao sulforafen iz krucifera, sa odličnim antitumorskim efektima. Tu spadaju uz brokoli, još kupus i kelj. Uz to sadrže indole i izocijanate, takođe antikarcinogene supstance.


Zelena hrana


U našim uslvima se najlakše nalaze spanać, hlorela i spirulina. One sadrže velike količine hlorofila, koji je antikarcinogen, ali i podmlađuje. Postoje studije da ova vrsta hrane smanjuje veličinu tumora.


Crvena hrana


Istraživanja su pokazala da crvena hrana (jagode, paradajz i trešnje) deluju dobro u lečenju karcinoma. Likopen i karoten su antitumorske supstance. Uz to su jaki antioksidansi.


Vlakna


Ona nisu hrana, ali se nalaze u voću i povrću. Procena je da je potreban unos najmanje 30 g dnevno vlaknaste hrane (većina stanovnika Zapadne Evrope uzima ni polovinu te količine).


Maslinovo ulje


Ima brojne antitumorske materije. Oleokanteni iz maslinovog ulja selektivno se ugrađuju u membranu tumorskih ćelija, čineći je vulnerabilnom na delovanje drugih antitumorskih agenasa. Ipak, treba imati na umu da jedna kašika maslinovog ulja ima 120 kalorija, pa ne treba uzimati prevelike količine.


Sokovi


Sveže isceđeno voće i povrće ima dobra antioksidativna i antitumrska dejstva. Šargarepu uvek treba malo razblažiti vodom (ima visok sadržaj šećera, što može biti opasno kod dijabetičara).


Zeleni čaj


Zeleni čak prevenira karcinome kože, pluća, jednjaka i želuca, pankreasa i bešike. Usporava razvoj nekih vrsta leukemije.


Pečurke


Maitake pečurke povećavaju aktivnost T limfocita, povećavajući ubijanje tumorskih ćelija. Šitake i reši imaju jak atitumorska dejstva u životinja. A naš prosti šampinjon inhibira aromatazu, smanjujući nivo estrogena (dobro dejstvo kod karcinoma dojke), ali pomaže i muškarcima sa niskim teststerobom.


Alge


One se hiljadama godina korisre u kineskoj medicini za lečenje tumora.


Začini


Začini imaju brojna povoljna dejstva, a crni biber i seme crnog kima se izdvajaju po antitumorskim efektima. U sredinama gde se biber koristi u velikim kolčinama, nema mnogo karcinoma debelog creva. Ruzmarin sprečava oštećenje DNK koje izazivaju karcinogeni agensi. Kapsaicin iz ljute paprike ili čilija ubija ćelije karcinoma prostate. Peršun ima dobro dejstvo kod karcinoma pluća i dojke.


ree

I na kraju, iako ne spada u hranu, pomenuo bih skorašnja ispitivanja koja pokazuju odlično dejstvo jednog starog leka za šećernu bolest, metformina, u prevenciji i lečenju karcinoma dojke i glave i vrata. Studije su pokazale 30 do 50% bolje rezultate kod primene ovog leka u toku terapije karcinoma dojke. Radi se o preparatu koji tumorskim ćelijama oduzima energiju (inhibira unos šećera, a znamo da tumorske ćelije vole šećer), koja je njima (koje su metabolički veoma aktivne) neophodna. Lek nema ozbiljna neželjena dejstva, lako se dobija u apoteci. Preporučuje ga Američko udruženje za bornu protiv raka. Doza je 500 mg u dve dnevne doze.

  • Instagram
  • Facebook
  • YouTube

O doktoru

Branimir Nestorović je lekar-specijalista pedijatrije i alergologije i penzionisani profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Trenutno obavlja funkciju narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

 

​Rođen je 16. decembra 1954. godine u Obrenovcu. Obrazovan klasično kao lekar, odavno se interesuje i za drugu komponentu čovekovog bića - dušu. Velika je pristalica antropozofske medicine. Smatra da bez sreće nema zdravlja, i da su emocije neophodan deo postojanja. Ljubitelj Tesle, vina, pasa i mnogo čega drugog.

Kontakt

​Pazinska 15, 11042 Beograd (Voždovac)

bottom of page