top of page

Kako šećer utiče na mozak

  • BRANIMIR NESTOROVIĆ
  • Feb 15, 2018
  • 2 min read

Već sam pisao o štetnosti uzimanja velikih količina šećera, posebno fruktoze. Izbegavati šećer nije lako, jer on preko naših papilla za ukus na jeziku aktivira tz. sistem nagrade i zadovoljstva u mozgu. Snimci mozga PET skenerom pokazuju da je reakcija posle uzimanja šećera potpuno ista kao kod uzimanja kokaina. Naime, materija koja se luči u mozgu pri reakciji nagrade je dopamin. Njegovo lučenje se povećava kada uzimamo šećer, što se na PET skeneru vidi kao crvena boja. Uzimanje velikih količina šećera je zavisnost. Kao kod bolesti zavisnosti, već predviđenje da će se šećer uneti dovodi do povećanog lučenja dopamina (razmišljanje o slatkišima je glavni neprijatelj dijeta).


Drugi problem zavisnosti od šećera je isti kao klasičnih zavisnika od supstanci, broj receptora za dopamine u mozgu je smanjen. To znači da je stalno potrebna veća količina supstance da se dobije isti odgovor. Zavisnost od šećera je slična kao zavisnost od cigareta, alkohola ili kokaina.

Slika 1. Delovanje šećera ma mozak je potpuno identično delovanju kokaina, kako se vidi na ovom sn snimku.
Slika 1. Delovanje šećera ma mozak je potpuno identično delovanju kokaina, kako se vidi na ovom sn snimku.

Prekomerno uzimanje šećera deluje loše i na druge organe, dovodi do nastanka dijabetesa tipa 2, gojaznosti, ali se smatra i jednim od faktora rizika za nastajanje karcinoma. Najbolji primer su SAD, gde je zbog prekomernog uzimanja šećera (a ono je delimično posledica neozbiljnih preporuka od pre 20 godina o smanjenom unosu holesterola) učestalost dijabetesa u stalnom porastu. Po procenama Centers for Disease Control broj Amerikanaca sa dijebetesom će se do 2050. možda utrostručiti.

Slika 2. Kod kokainskih zavisnika, ali i gojaznih osoba, postoji smanjena aktivnost dopaminskih receptora. Ovo uzrokuje potrebu za stalnim unošenjem sve većih količina supstance da se dobija ista reakcija.
Slika 2. Kod kokainskih zavisnika, ali i gojaznih osoba, postoji smanjena aktivnost dopaminskih receptora. Ovo uzrokuje potrebu za stalnim unošenjem sve većih količina supstance da se dobija ista reakcija.

Nije lako odreći se slatkiša. Prvi korak je da se prekine sa uzimanjem veštačkih zaslađivača. Iako se oni reklamiraju kao zdravija opcija, aspratam i sukraloza mogu povećati potrebu za šećerom na duge staze, jer smanjuju nivo dopamina u mozgu. Ovo stvara nezaustavljivu potrebu za unošenjem šećera. Bolje je da se u svrhu zaslađivanja koristi med ili melasa. Još bolje je korišćenje vanilije. Ovaj prirodni začin se nalazi u obliku štapića ili praška. Ima brojna povoljna dejstva na organizam. Smanjuje nivo šećera, povećavajući efikasnost insulin. Deluje antikarcinogeno, ima antibaterijska i antigljivična svojstva. Dobro deluje na neka neurodenegarativna oboljena, bogata je antioksidansima.


Drugi korak je da spavate 8 sati, jer spavanje dovodi do disbalansa hormona sa poremećajem navika. Poznato je da osobe koje pate od nesanice imaju povećanu potrebu za slatkišima. Ujutru uzmite dobar proteinski doručak, jer će to smanjiti potrebu za čokoladom ili slatkišima tokom dana. Jaja, jogurt i banana su dobra kombinacija za doručak koji smanjuje potrebu za šećerom. Grickanje orašastih plodova ili cerealija od integralnog brašna takođe smanjuje potrebu za šećerom. Takođe, sličan efekat ima sveže voće (uz druge koristi uzimanja voća).


  • Instagram
  • Facebook
  • YouTube

O doktoru

Branimir Nestorović je lekar-specijalista pedijatrije i alergologije i penzionisani profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Trenutno obavlja funkciju narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

 

​Rođen je 16. decembra 1954. godine u Obrenovcu. Obrazovan klasično kao lekar, odavno se interesuje i za drugu komponentu čovekovog bića - dušu. Velika je pristalica antropozofske medicine. Smatra da bez sreće nema zdravlja, i da su emocije neophodan deo postojanja. Ljubitelj Tesle, vina, pasa i mnogo čega drugog.

Kontakt

​Pazinska 15, 11042 Beograd (Voždovac)

bottom of page